ODVODNJA

  1. POČETNA
  2. /
  3. O NAMA
  4. /
  5. ODVODNJA

odvodnja

Građevine za javnu odvodnju su:

> Cjevovodi za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda,

> Crpne stanice,

> Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) sa građevinama i opremom za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, stanica za prihvat sdaržaja sabirnih jama i pogon za tretman zraka

> Ispust u prijemnik.

Cjevovod za prikupljane i odvodnju komunalnih otpadnih voda

Javna kanalizacijska mreža na području grada Vrgorca je izvedena uglavnom kao gravitacijska pri čemu se dio komunalnih otpadnih voda gravitacijski, putem južnog sliva, direktno odvodi na UPOV Vrgorac a dio u dvije crpne stanice iz kojih se tlačnim putem komunalne otpadne vode dovode do gravitacijskog cjevovoda južnog sliva a potom na UPOV Vrgorac. Javna kanalizacijska mreža je izgrađena od PEHD okana i PVC cijevi sa gumenim brtvama.

Crpne stanice

Komunalne otpadne vode grada Vrgorca koje se zbog konfiguracije terena ne mogu direktno odvesti na gravitacijski cjevovod južnog sliva se prikupljaju u dvije crpne stanice:

CS Sjever

i CS Istok

Prikupljene komunalne otpadne vode se putem pumpi i tlačnog cjevovoda prebacuju do dijela gravitacijskog cjevovoda južnog sliva kojim se dalje gravitacijski odvode do UPOV-a Vrgorac.

Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda

Postojeći uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je konvencionalnog tipa, mehaničko-biološki  uređaj s obradom otpadne vode u kontinuiranom procesu pomoću suspenzije mikroorganizama  u otpadnoj vodi. Obrada komunalnih voda na uređaju za pročišćavanje je trenutno drugog (ll) stupnja pročišćavanj. Uređaj je dimenzioniran i izgrađen za opterećenje od 5.000 ES, što predstavlja I fazu izgradnje. Projektom je predviđena mogućnost dogradnje uređaja na kapacitet od 9.950 ES (II faza izgradnje). UPOV Vrgorac predstavlja jedan kompleks koji se sastoji od sljedećih tehnoloških cjelina:

Zgrada rešetke

– ulazna građevina: Ispred zgrade se nalazi gruba rešetka dimenzija otvora 40 mm za izdvajanje velikih nečistoća (otpada) iz otpadne vode.  Gruba rešetka je manualnog tipa gdje se nagomilani krupni otpad pomoću grablji ručno izvlači i smješta u kontejner za prihvat otpada sa grube rešetke. Otpadna voda nakon prolaska kroz grubu rešetku putem kanala ulazi  u zgradu gdje se nalazi fina rešetka.

Sitima  se  iz  otpadnih  voda  uklanjaju  plutajuće  tvari  i  raspršene  čestice  manjih  veličina. Automatsko  fino  sito  na  UPOV-u Vrgorac  služi  za  odvajanje  manjih  krutih  nečistoća (otpada) iz otpadne vode, koje gruba rešetka ne može odvojiti. Sito je rotirajućeg tipa sa svijetlim otvorom rešetki (lamela) 5,0 mm i ugrađenim pužnim transporterom. Kad se prikupljene nečistoće i otpad podignu do visine ispuštanja, ispuštaju se mehaničkim putem u kontejner za prihvat otpada s fine rešetke.

Pjeskolov-mastolov: 

Pjeskolovima  se  iz  otpadnih  voda  uklanjaju  pijesak,  šljunak  i  druge  krutine  (anorganske tvari) koje imaju veću brzinu taloženja i nisu biorazgradive. Mastolovi (flotatori) su uređaji u kojima se odvija isplivavanje, tj. proces uzlaznog kretanja čestica raspršenih u vodi kojima je gustoća manja od gustoće vode, kao što su ulja, masti i druge plivajuće nečistoće uglavnom organskog  podrijetla.  U  aeriranom  pjeskolovu  –  mastolovu    koji  se  nalazi  na  UPOV  –  u  Vrgorac dolazi do odvajanja pijeska koji tone na dno  bazena, a mast isplivava na površinu vode.  Aeriranjem  vode,  tj.  upuhivanjem  zraka  kroz  aeratorske  cijevi  u  vodu  pospješuje  se opisani proces, a ujedno se otpadna voda miješa. Za  zgrtanje  pijeska  i  masti  koriste  se  donji  i  gornji  zgrtači  smješteni  na  pokretni  most pjeskolova-mastolova. Taloživi otpad skupljen donjim zgrtačima u dnu pjeskolova pomoću mamut  crpki  transportira  se  u  separator  pijeska  (klasirer)  gdje  se  istaložena  tvar  cijedi  i transportira u zaseban kontejner za otpad iz pjeskolova.  Mamut  crpke  se  sastoje  od  usisne  košare  s  priključcima  za  komprimirani  zrak  i  dovod čiste  vode,  spojne  cijevi  za  podizanje  smjese  i  odzračne  posude  s  odvodnom  cijevi. Uvođenjem mjehurića zraka u vodu stvara se smjesa zraka i vode, koja je lakša nego sama tekućina pa se tako podiže razina smjese u vertikalnoj cijevi. Komprimirani zrak dobiva se pomoću  niskotlačnih  puhala  koji  su  smješteni  u  zasebnoj  kompresorskoj  stanici.  Zgrtač masti,  koji  je  sastavni  dio  pokretnog  mosta  pjeskolova-mastolova,  zgrće  mast  i  ostale plivajuće tvari u korito s lančanim transporterom masti, koji materijal transportira u spremnik za mast i ulja. 

Linija vode:

Nakon protočnog pjeskolova-mastolova otpadne vode se odvode u bazen za biološku oksidaciju i simultanu stabilizaciju mulja. Biološki bazen je projektiran kao podužni bazen sa kružnim tokom i potpunim miješanjem. Bazen je podijeljen po dužini sa zidom za usmjeravanje toka vode , dok je preljev bez podešavanja položen tako da povratni mulj ima najdužu moguću putanju prije dolaska do točke preljevanja. Za potrebe aeracije se koriste pridneni finomjehurićasti aeratori koje napajaju  dva puhala smještena u kompresorskoj stanici. U biološkom bazenu je postavljena on-line sonda za mjerenje kisika te se na osnovu očitanih podataka vrši kontrola rada aeratora odnosno puhala koji napajaju navedene aeratore. Iz biološkog bazena se otpadne vode preko preljeva odvode do naknadnog taložnika u kojem se vrši taloženje flokula mulja na dnu bazena kao i izdvajanje flotata na površini istog. Zgrtanje mulja se provodi jednostranim zgrtačem po dnu dok se plivajuće tvari koje se izdvajaju na površini vode u taložnik te se kontinuirano odvode u usisni bazen crpki za povrat i višak mulja. Pročišćena voda se preko nazubljene trake odvodi u kanal kojim se transportira do upojnog bunara. Na Izlaznom kanalu je instaliran mjerač protoka i automatski uzrokivač vode.

Linija mulja:

Za potrebe recirkulacije i izdvajanja mulja izrađena je crpna stanica za povrat i višak mulja. Unutar navedene crpne stanice se nalaze centrifugalne crpke za:

Povrat mulja

, višak mulja,

procjedne vode i

plivajuće tvari iz naknadnog taložnika

Kako bi se izbjeglo nagomilavanje mulja u naknadnom  taložniku vrši se proces povrata mulja u biološki bazen na najudaljeniju točku od mjesta preljeva. U cilju postizanja optimalnog rada pročistača povremeno se vrši evakuacija viška mulja. Višak mulja se crpi u spremnik mulja koji ujedno predstavlja i primarni ugušćivač mulja gdje se nakon određenog vremena pojavi relativno bistra voda koja se može dekantirati. Ostatak mulja iz primarnog ugušćivača se odvodi u stanicu za ugušćivanje,dehidraciju i higijenizaciju mulja. Dodatkom polielektrolita se vrši proces flokulacije i koagulacije mulja te putem vijčane prese razdvajanje vode od mulja. Nastali dehidrirani mulj se putem pužnog transportera odvodi  na higijenizaciju pomoću vapna i potom u prihvatni kontejner a dekantat na početak procesa pročišćavanja (gruba rešetka).

Kompresorska stanica:

U objektu kompresorske stanice su smještena dva puhala koja zrakom opskrbljuju aeratore biološkog bazena, dva puhala koja zrakom opskrbljuju pjeskolov te jedno puhalo za potrebe rada mamut crpke.

Tretman zraka:

U cilju kontrole neugodnih mirisa sa grube rešetke, zgrade rešetke i objekta dehidracije mulja instaliran je suhi kemijski pročistač zraka. Pročišćavanje zraka predstavlja proces kemisorpcije gdje se plinski kontaminenti kemijskim putem pretvaraju u bezopasne soli.

Stanica za prihvat sadržaja septičkih jama:

Za potrebe prihvata sadržaja iz septičkih jama izgrađena je stanica za pražnjenje septika sa rešetkom, mjeračem protoka, ulaznim zasunom i bazenom za prihvat septika sa odgovarajućim mješačem i crpkama. Pročišćavanje otpadnih voda iz bazena za prihvat septika se vrši postepenim doziranjem na početak procesa pročišćavanja (gruba rešetka).

Agregatsko postrojenje:

Kako bi se osiguralo rezervno napajanje svih potrošača na UPOV-u Vrgorac u slučaju nestanka električne energije iz elektrodistributivne mreže instalirano je agregatsko postrojenje.

Upravna zgrada:

u sklopu upravne zgrade se nalazi računalni sustav za nadzor, mjerenje i upravljanje cjelokupnim sustavom (SCADA – Supervisory Control And Data Acquisition) te ispitna laboratorija za kontrolu rada samog UPOV- Vrgorac.

Ispust u prijemnik

Pročišćena voda sa UPOV-a grada Vrgorca se putem gravitacijskog cjevovoda odvodi do upojnog bunar koji se nalazi na lokaciji 500 m južno od pročistača.

Skip to content