vodovodna mreža
Duljina izgrađene vodovodne mreže koju pokriva poduzeće Komunalno d.o.o.:
Primarna mreža: 125 km i
Sekundarna mreža: 125 km.
Vodoopskrba
Vrgoračka krajina je područje na krajnjem istočnom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, smještena u zagorskom dijelu. Površina krajine je 270,32 km2, ima gustoću naseljenosti 28,09 st/ km2. U ovom dijelu županije najizraženija morfološka forma su Vrgoračka polja, Rastok (20 km2) i Jezero (30 km2). Nadmorska visina Rastok polja je oko 60 m, a Jezera od 24 do 26 m. Okružena su visovima koji se uzdižu 700 – 1000 m. U sjeverozapadnom, rubnom dijelu ovih polja izviru mnogobrojni krški izvori od kojih su najznačajniji Banja i Butina.
Područje Splitsko-dalmatinske županije u hidrogeološkom pogledu pripada Jadranskom regionalnom slivu. Temeljne značajke sliva su prostrane zone prikupljanja vode u planinskom području Dinare, Svilaje i Kamešnice te njihovog širokog zaleđa – zapadno-hercegovačkih planina. Vode iz područja visokog krša prelijevaju se na niže morfološke stepenice sve do konačne erozijske baze – Jadranskog mora. Dio toka ima duboki podzemni karakter, ali dio voda teče površinski i pri površinski osobito u krškim poljima sa slabo propusnom podlogom. Sliv Banje i Butine je zajednički sliv dva krška izvora koja se koriste za vodoopskrbu Vrgoračkog kraja. Površina sliva je oko 270 km2, koji se dijelom prostire na području susjedne BiH. Nakon lmotskog polja, sljedeća stepenica istjecanja iz regionalnog sliva desne obale donje Neretve su krška polja Kokorići i Rastok kod Vrgorca. Najznačajniji izvor ove stepenice je povremeni izvor Banja koji u kišnom periodu daje velike količine vode, a ljeti se povuče u podzemlje. Voda u krškoj jami je kaptirana za vodoopskrbu Vrgorca (100 l/s), a višak vode se koristi za navodnjavanje Rastočkog polja. Podzemne vode koje poniru u Rastočkom i Kokoračkom polju ponovno istječu u Vrgoračkom polju na stalnim i povremenim izvorima na sjevernoj i zapadnoj stani polja. Najveći od tih izvora je Butina, koji je kaptiran i uključen u javnu vodoopskrbu. Južni dio sliva Banje i Butine predstavlja podsliv vrulje i priobalnog izvora Gradačke Žrnovnice, koja se nalazi van granica Splitsko-dalmatinske županije, u susjednoj Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
vodoopskrbni sustav grada vrgorca
Vodoopskrbnim sustavom grada Vrgorca upravlja poduzeće „Komunalno” d.o.o., a vodom opskrbljuju područje Grada Vrgorca, istočni dio općine Zagvozd, područja Dubrovačko-neretvanske županije (dio Grada Ploče i Općina Pojezerje), te dva naselja koja su smještena u Federaciji Bosni i Hercegovini (Kašće i Prolog). Vodoopskrbni sustav se opskrbljuje vodom s dva izvorišta te se dijeli na dva podsustava, koji nisu međusobno povezani.
Podsustav Banja
Podsustav Butina
Podsustav banja
Po funkciji se razlikuju sljedeći objekti i uređaji:
Vodoopskrbni objekti (građevine i uređaji pomoću kojih se zahvaća voda, prikuplja, prerađuje i raspodjeljuje pučanstvu putem razvodne mreže).
Razvodna mreža (sustav vodovodnih cijevi kojima se transportira voda od izvorišta preko svih uređaja i spremnika do potrošača; hidranti i ventili – vodovodne armature, su zasebni dijelovi razvodne mreže).
Vodozahvat sustava je na izvorištu Banja gdje se nalazi Crpna stanica „Banja”. Postrojenje u CS Banja se sastoji od 2 bunarske pumpe, 5 crpnih agregata i pripadajuće strojoopreme, postrojenja za kloriranje i kontrolne sobe sa upravljačkim ormarima u kojima je smještena oprema za upravljanje postrojenjem. Crpke zahvaćaju vodu direktno iz usisnog bazena koji je smješten u samom objektu crpne stanice, a vodu tlače u dva odvojena pravca:
crpke C1, C2 i C3 smjer VS VRGORAC: CS BANJA – VS Vrgorac (k.d. 280 m n.m., V= 2000 m3), odakle se dalje vrši opskrba sljedećih područja: grada Vrgorca, te naselja Kotezi, Kutac, Kokorići i Vina
naselja Prapatnice i Stilja , sukcesivnim precrpljivanjem vode na više kote pravcem VS Vrgorac – CS Prapatnica 1 – VS Prapatnica 1 – CS Prapatnica 2 – VS Stilja, ukupne duljine cca 6 km,
zapadnih područja Grada Vrgorca i istočnog dijela općine Zagvozd, sukcesivnim precrpljivanjem vode na više kote pravcem VS Vrgorac – CS Vrgorac – VS Ravča – CS Dragljane – VS Dragljane – CS Kozica – VS Štulići – CS Župa l – CS/VS Župa ll – VS Turija, ukupne duljine cca 28 km,
te dijela općine Podgora, sukcesivnim precrpljivanjem vode na više kote pravcem VS Ravča – CS Kljenak I – CS/VS Kljenak II – VS Duge Njive, ukupne duljine cca 11 km.
II. crpke C1, C2 i C3 smjer VS BANJA : CS Banja – VS Banja (k.d. 140 m n.m., V=100 m3) koji služi za opskrbu naselja Banja i Orah, ukupne duljine cca 5 km.
lz opisa su vidljive dvije glavne karakteristike sustava:
opskrba potrošača obavlja se uglavnom iz vodospremnika te stoga brojni tlačni cjevovodi nisu opterećeni potrošnjom i zbog relativno niske kote izvorišta, sustav u cijelosti zahtjeva sukcesivno precrpljivanje vode na više kote.
Podsustav butina
Butina tlači u VS VUKOSAVI ( k.d. 94 m n.m., V = 500 m3) odakle se opskrbljuju potrošači u ovim pravcima:
Direktnim priključenjem na glavni cjevovod od VS Vukosavi u pravcu- Draževitići- Staševica – Spilice – Crpala
VS Vukosavi (Hidropak Umčani) – u pravcu Umčana
VS Vukosavi – CS Lukavac – VS Velíki Prolog – prema Podprologu i Prologu (FBiH)
U pravcu Otrić Seoca i Kobiljače : VS Vukosavi – CS Kobiljača – VS Mali Prolog – prema naplatnoj postaji Karamatići,te prema graničnom prijelazu Metković, odnosno gospodarskoj zoni Nova Sela. Opskrba potrošača obavlja se dijelom preko mjesnih vodospremnika, koji kompenziraju dnevne neravnomjernosti potrošnje, a dijelom direktnim priključenjem na glavne cjevovode. lzvorište Banja podmiruje oko 80 % vodoopskrbnih potreba Vrgoračkog kraja, dok izvorište Butina podmiruje cca 20% potreba.